Posljednjih godina Bihać, ali i Unsko-sanski kanton, sve više se okreću iskorištavanju turističkih potencijala. Da bi to i nastavili potrebno je i u budućnosti sačuvati prirodna bogatstva, a u tom smislu čista rijeka Una bez građevinskih zahvata, poput hidroelektrana je prioritet.

Izgradnja hidroelektrane od 72 megavata na rijeci Unac, desnoj pritoci Une, koja teritorijalno spada u okvire Nacionalnog parka Una, postojeći je plan elektroenergetskog sektora u našoj zemlji. Iako, opredjeljenje federalnih vlasti je razvoj turizma, osobito u Krajini, pa bi izgradnja ovakvog kompleksa, ujedno značila i kraj za kvalitetnu turističku ponudu.

O inicijativi izgradnje hidrelektrane na Uncu u Nacionalnom parku Una nemaju službenih informacija i dopise.

„Kada je u pitanju BiH, razvoj sigurno energetskog sektora je potreban, međutim, mora biti usklađeno sa zakonima, u skladu sa standardima i smatramo da u području Nacionalnog parka Una takvi objekti sa aspekta i zakonske regulative, standarda i kriterija upravljanja zaštićenim područjima apsolutno nisu dobro došli“, ističe Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Govoriti istovremeno o uspješnoj turističkoj priči i hidroelektrani u zaštićenom području, nije moguće, a iz Bihaćke građanske inicjative poručuju, za čistu i nedirnutu Unu i Unac ćemo se boriti

/FTV

U Bosni i Hercegovini uspješni privredni subjekti su rijetkost.

Češće nailazimo na prazne hale i obespravljene radnike nekadašnjih giganata. Takva je situacija i u Unsko-sanskom kantonu, ali novi premijer tvrdi da je spreman se uhvatiti u koštac sa nagomilanim problemima. Da bi rad nove Vlade što prije pokazao rezultate – nema godišnjeg odmora.

Turbine za hidrocentrale, razni dijelovi za potrebe autoindustrije i kotlovi za grijanje iz bihaćke porodične fabrike ČJ, izvoze se širom svijeta. Od zemalja EU do Meksika. U ovoj metaloindustrijskoj fabrici zapošljavaju je se mladi ljudi iz svih gradova USK. A prosjek godina zaposlenih je oko 30.

”Pogon broji oko 120 ljudi I većinom su mladi i stručni. Krenuvši od inženjerskog kadra preko stručnih ljudi u proizvodnji koji vladaju najsavermenijim tehnikama u zavarivanju i stvaranju konstrukcija”, ispričao je Dino Čavkić iz  fabrike ČJ

Osim ove fabrike u Bihaću još funkcioniše proizvodnja piva i mlijeka.

Nekadašnji jugoslovenski tekstilni gigant koji je imao 3600 zaposlenih, sada je krenuo u prodaju stečajne imovine. Dugovanja prema radnicima i državi su oko 18 miliona KM. Prve značajnije isplate počele su prije nekoliko dana.

Više od 650 radnika Kombiteksa potražuje skoro 15 miliona KM. Od kako je pokrenut stečajni postupak, od prije 9 godina, do sada je isplaćeno svega oko 300 000.

Riješena su i dugovanja za 57 radnika Agrokomerca koji zbog neuplaćenih obaveze nisu mogli u penzju. Novi kantonalni premijer očekuje da će se u narednom periodu ažurnije rješavati problemi obespravljenih radnika.

”Već smo u dogovoru sa direktoricom Federalnog zavoda za zapošljavanje I imamo obećanje da će nam na usluzi biti sredstva u iznosu od 2,2 miliona KM koji inače USK svake godine dobija samo što je dosadašnji menadžment ta sredstva koristio u dodatna zapošljavanja i projekcije koje nisu vezane za namjenska sredstva i nisu rješavali probleme radnika koji su obespravljeni”,  rekao je Husein Rošić, premijer USK.

Rošić je prije desetak dana izglasan za premijera USK, nakon što je pala Vlada Izudina Saračevića. Novog premijera je dočekao negativan revizorski izvještaj za 2015. godinu I deficit u budžetu od 69 miliona KM. Dug na osnovu pravosnažnih presuda iznosi 72 miliona KM i ima tendenciju rasta.

Da bi se što prije uhvatili u koštac sa problemima i počeli ih rješavati, predstavnici nove Vlade ove godine neće na godišnji odmor.

”Svi su to prihvatili sa jednim razlogom cijeneći kompletno stanje na kantonu i cijeneći naše ciljeve da zaustavimo negativne trendove koji su nažalost postali obilježje ovog kantona”, dodao je premijer.

Negativne trendove imaju i druge kantonalne i entitetske vlade u BiH. Međutim, nisu se odlučili da slijede ovaj primjer. Veliki broj državnih institucija je na kolektivnim godišnjim odmorima je već od 15. jula.

/N1

Održana je 22. redovna sjednica Skupštine unsko-sanskog kantona (USK). Ranije usvojeni dnevni red dopunjen je tačkama izbora i imenovanja, kreditnog zaduženja KB „Dr.Irfan Ljubijankić“, izvještaja o radu i poslovanju Šumsko-privrednog društva (ŠPD) Unsko-sanske šume za 2015. godinu i obavljene revizije u ovom javnom poduzeću.

Upravo  je poslovanje USŠ izazvalo višesatnu polemiku, a rezultat je i odbijanje većine da podrži izvještaj o radu ovog šumsko-privrednog društva.

Nakon što je Vlada USK negativno ocijenila Izvještaj o poslovanju Unsko-sanskih šuma za 2015.godinu, isto je  učinila i većina u Skupštini. Tome je predhodila višesatna rasprava zastupnika, a što je postala uobičajna praksa kada je riječ o ovom javnom šumsko-privrednom društvu koje ostvaruje milionske prihode i zapošljava više stotina radnika. Podsjetimo, nova Vlada USK već je na svojoj prvoj radnoj sjeddnici razmatrala pomenuti izvještaj, te ga odbila.

Uvrštavanju izvješataja o poslovanju Unsko-sanskih šuma na današnju sjednicu Skupštine protivili su se iz opozicije, tačnije u  A-SDA, čiji  je kadar u rukovodnim organima poduzeća. Mišljenja su da  nije ispoštovana skupštinska procedura. Uz to, zastupnicima  nije, rečeno je, dato dovoljno vremena da se upoznaju sa materijalom. Ipak,kako je rasprava odmicala  postalo je jasno da  je mnogima vrlo  dobro poznata situacija u ovom preduzeću.

Današnja  dešavanja oko Unsko-sanskih šuma u Klubu A SDA isključivo pripisuju nastojanju uklanjanja njihovih kadrova sa rukovodnih pozicija. Podršku daju aktulenoj upravi jer je za kratko vrijeme, mišljenja su, uspjela sanirati štetu koju je napravio raniji menadžment.

Zbog  loših pokazatelja poslovanja u Unsko-sanskim šumama, Vlada USK  predložila je, a Skupština podržala prijedlog mjera za sanaciju sadašnjeg stanja u poduzeću.

Dodajmo da je Skupština danas razriješila  Skupštinu društva Unsko-sanskih šuma te imenovala privremenu. Isto je urađeno i sa skupštinama društava RTV USK i Unsko-sanske novine.

/RTVUSK

U Hitnoj službi Doma zdravlja posljednjih dana se u većem broju javljaju pacijenti sa stomačnim tegobama koje se manifestuju kao proljev i povraćanje. Pacijenti se javljaju i sa bolovima u stomaku. Temperatura je kod nekih pacijenata blago povišena, a neki imaju i bolove u mišićima.

Uzrok tome je stomačni virus, čiju kliničku sliku ljekari ocjenjuju blagom, a u Bihaću je prisutan već nekoliko dana. Stručnjaci u Zavodu za javno zdravstvo FBiH kažu da nema razloga za paniku, jer pomenute tegobe u najvećem broju slučajeva prođu za pet do maksimalno sedam dana.

/RTVUSK

Posljednjih godina Bihać, ali i Unsko-sanski kanton, sve više se okreću iskorištavanju turističkih potencijala. Da bi to i nastavili potrebno je i u budućnosti sačuvati prirodna bogatstva, a u tom smislu čista rijeka Una bez građevinskih zahvata, poput hidroelektrana je prioritet.

Izgradnja hidroelektrane od 72 megavata na rijeci Unac, desnoj pritoci Une, koja teritorijalno spada u okvire Nacionalnog parka Una, postojeći je plan elektroenergetskog sektora u našoj zemlji. Iako, opredjeljenje federalnih vlasti je razvoj turizma, osobito u Krajini-pa bi izgradnja ovakvog kompleksa, ujedno značila i kraj za kvalitetnu turističku ponudu.

O inicijativi izgradnje hidrelektrane na Uncu u Nacionalnom parku Una nemaju službenih informacija i dopise.

„Kada je u pitanju BiH, razvoj sigurno energetskog sektora je potreban, međutim, mora biti usklađeno sa zakonima, u skladu sa standardima i smatramo da u području Nacionalnog parka Una takvi objekti sa aspekta i zakonske regulative, standarda i kriterija upravljanja zaštićenim područjima apsolutno nisu dobro došli“, ističe Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Govoriti istovremeno o uspješnoj turističkoj priči i hidroelektrani u zaštićenom području, nije moguće, a iz Bihaćke građanske inicjative poručuju, za čistu i nedirnutu Unu i Unac ćemo se boriti.

/FTV

Grad Bihać je trenutno dužan više od 35 miliona maraka, pokazuju podaci iz informacije o izvršenju sredstava budžeta grada Bihaća koju su juče razmatrali bihaćki vijećnici na redovnoj sjednici Gradskog vijeća.

Ukupno zaduženje grada Bihaća na dan 31.12.2015. je bilo oko 34 miliona KM, a u prvom kvartalu 2016. je evidentiran deficit od oko 900 hiljada KM.

Osim toga javno su iznesene informacije o nenamjenskom trošenju sredstva za Kantonalnu bolnicu, Civilnu zaštitu i KFW projekat, dok socijalne stavke poput Javne kuhnje nisu realizirale. Primjećeno je da je ove godine izostala i finansijska podrška Una regati i sličnim manifestacijama, dok su novci isplaćivani političkim strankama po raznim osnovama.

Trend zaduženja u gradu Bihaću prisutan je od rata na ovamo, ali svoj vrhunac doživio je posljednja dva mandata, podsjeća portal ABC.

U cilju prevazilaženja katastrofalnog finansijskog stanja budžeta grada Bihaća predložen je zaključak da se do završetka ovog mandatnog perioda potpuno zaustavi stvaranje novih ugovornih i drugih obaveza koje nisu od vitalnog interesa za grad, kao i da se zaustave svi projekti u toku, čiji prekid neće izazvati dodatne finansijske štete za grad Bihać.

Ovaj zaključak odbijen podržalo nedovoljan broj vijećnika, njih 13, dok je 8 prisutnih vjećnika iz SDA glasalo protiv njegovog usvajanja.

/abc