Home Blog Page 1415

Prehrambena industrija Agrokomerca više nije vlasništvo Razvojne banke FBiH

Kantonalni sud u Bihaću ukinuo je rješenje kojim je Prehrambena industrija Agrokomerca postala vlasništvo Razvojne banke Federacije BiH, saopćeno je danas iz Općinskog suda u velikoj Kladuši.

Na internet stranici velikokladuškog suda stoji „Rješenjem o dosudi broj 23 0 Ip 009722 06 Ip od 21.04.2016. godine nekretnina označena kao Prehrambena industrija vlasništvo Agrokomerca dosuđena je kupcu Razvojnoj banci F BiH na iznos 2.200.000,00 KM. Rješenjem Kantonalnog suda u Bihaću, navedeno rješenje je ukinuto, pa će sud u ponovnom postupku zakazati ponovno treće ročište za prodaju predmetne nekretnine, kada se steknu zakonski uslovi.“

Iz Vlade FBiH za sada nema nikakih reakcija na ovu odluku Kantonalnog suda u Bihaću.

Podsjećamo, na usmenoj prodaji dijela imovine Agrokomerca održanoj pred Općinskim sudom u Velikoj Kladuši krajem februara ove godine kao najbolji ponuđač pojavila se firma Nihad Imamović Ein Natural sa 12 miliona KM (šest miliona eura), drugi je bio Mustafa Gadžo sa 5,5 miliona KM (2,75 miliona eura), dok je Razvojna banka FBiH bila treća sa 2,2 miliona KM (1,1 miliona eura).

Dva-tri dana prije nego je trebao uplatiti novac Imamović je odustao “zbog telefonskih prijetnji”. Potom je bez obrazloženja odustao i Gadžo, te je na kraju Razvojna banka FBiH za samo 2,2 miliona KM (1,1 milion eura) kupila Agrokomerc.

Federalni premijer Fadil Novalić rekao je početkom aprila da su za Agrokomerc zainteresirana tri investitora, dva domaća i jedan strani, ali nije otkrio ko su potencijalni kupci nekadašnjeg prehrambenog giganta.

Bilo kako bilo, najvredniji dio Agrokomerca više nije u vlasništvu Razvojne banke FBiH, a novi vlasnik bi mogao biti poznat nakon trećeg ročišta za prodaju Prehrambene industrije.

/kladusa.net

Pet desetljeća Kolonije kipara Ostrožac

Stotinu trideset skulptura nastalo je u Starom gradu između Cazina i Bihaća, lijepa priča je nastavljena i ovog augusta.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća u Starom gradu Ostrožac, što se nadvisio nad Unom, poloveći razdaljinu između Cazina i Bihaća u Bosanskoj krajini i jednom od najljepših starih gradova u Bosni i Hercegovini, nastala je Kolonija kipara. Prva u tadašnjoj zajedničkoj državi Jugoslaviji, ali i među prvima u Evropi.

Došli su tada umjetnici sa svih strana svijeta, slučajno ili ne… ali, došli i – ostali. I tako pola stojeća u zidinama ovoga staroga zdanja odzvanjaju udari dlijeta i čekića.

I ovih augustovskih dana oživljava tradicija i vrijeme kada je ovdje nastajala Kolonija – simpozij kipara. Podsjećaju i na prve učesnike i nastanke skulptura. I nastanak svojevrsnog Parka skulptura, koji je umnogome opredijelio funkciju i ulogu Starog grada, ali i izmijenio sliku ovoga kraja i značajno utjecao na percepciju i razumijevanje umjetnosti među Krajišnicima, koji su se početnih godina čudili, a onda prihvatili kao svoje.

Angelina Gatalica, Anto Dobro, Milena Lah, Marija Ujević, Drago Tršar, Fran Kršinić, Stipe Ledić, Stipe Sikirica, Ula Enstad… počeli su niz, kojeg su nastavili Dominik Labovie, Inoue Yukichi, Hideko Myata, Sergie Neimer, Mithal Gavula, Mustafa Skopljak… Sve do Samira Sućeške, profesora sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, koji pomaže diplomcima Amini Šečić i Deni Hadžihasanović, koji u ovogodišnjoj Koloniji klešu svoje skulpture.

Zbog kamena ‘bihacita’

I tako svakog ljeta… i pola stoljeća. U Parku se broj skulptura zaustavlja na 130. Obilazeći skulpture, na početke, ali i trajanje Kolonije podsjeća Ismet Kasumović, predsjednik Savjeta Kolonije. Čovjek koji je bukvalno cijeli život posvetio ovom neobičnom, rijetkom i referentnom kulturnom i umjetničkom poduhvatu.

“Kako ovaj kraj, posebno područje Bihaća, posjeduje velika nalazišta kamena ‘bihacita’, koji je poseban za oblikovanje zbog svojih karakteristika, razmišljali smo kako ga približiti umjetnicima-kiparima… Tako je rođena ideja o osnivanju Kolonije”, priča Kasumović.

Ideju su prihvatili u tadašnjem Zavodu za kulturu i naslijeđe Bosne i Hercegovine i finansijski podržali, pa su se kipari 1967. godine okupili u Bihaću. Krenulo je oblikovanjem “bihacita”, a nakon dvije godine preselili su se u zidine Staroga grad Ostrošca. I tu ostali.

“Kada su građani, u to vrijeme, u bihaćkom parku ugledali kamene blokove i umjetnike koji ih obrađuju sa skela, nastajalo bi neopisivo uzbuđenje”, kazuje Kasumović, podsjećajući na svakog od 130 učesnika, pamteći o svakom poneku priču.

Čudesni Stari grad

Učesnici su svojim ostvarenjima vrlo brzo izmijenili sliku ovog kraja i značajno utjecali na percepciju i razumijevanje umjetnosti. Skulpture se nalaze i pred školama, preduzećima, institucijama, u gradskim parkovima u Cazinu i Bihaću, i tako dopunjavaju ljepotu ovoga kraja.

“Skulpture su ubrzo postale značajan i neprolazan dio ljepote i utiska koji ostavlja ovaj kraj, i to je postalo dijelom svijesti ovdašnjih ljudi. Uvjeren sam da bez Kolonije ne bi bilo ni Škole primijenjenih umjetnosti u Bihaću, niti bi toliko mladih ljudi iz ovoga kraja otišlo na likovne akademije u Sarajevo, Zagreb, Ljubljanu, Beč… a otišlo ih je na desetine. Tako je i nastala i opstala Kolonija i za pola stoljeća više od 130 skulptura naselilo je cazinsko podneblje”, kaže Kasumović.

Teško je danas opisati koliko su stanovnici Ostrošca, Cazina i Bihaća živjeli i žive za Koloniju, družili se s kiparima, koliko su je i kako prihvatili. Najvjernije o tom govori sjećanje na boravak i rad u Koloniji japanskih umjetnika Inoue Yukichi i Hideko Miyata. Oni su svoja djela radili u ljeto 1979. godine. Bili su među prvim stranim umjetnicima-učesnicima Kolonije.

Zapisao je tada Miyata: “Ambijent tog čudesnog Starog grada i zamka je nevjerovatno inspirativan i zato bih svakom skulptoru, bilo odakle iz svijeta, poželio da tu provede određeno vrijeme i ostvari neki svoj projekat.”

‘Ranjene’ skulpture

Ostali su zapisi i francuskog kipara Dominique Lebauvie, koji je boravio u koloniji kasnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, pa Sergea Nemeira: “Začuđeni smo. Osvojili su nas mir i ljepota pejzaža i skulpture koje su već ispunjavale prostor između zidina staroga zamka. I rad u kamenu ‘bihacitu’, rad sjekirom. Začuđeni smo što je i sjekira toliko efikasna u prvoj, gruboj, obradi kamena ‘bihacita’. Taj je ‘bihacit’ čudesno mekan. Možeš ga obraditi kako želiš, a onda on sa svakom godinom postaje sve tvrđi.”

Kolonija je preživjela i ratne strahote. Kako je Stari grad Ostrožac, samim tim i Park skulptura, bio gotovo na prvoj borbenoj liniji i skulpture su bile izložene onom što historija donese. Neke su „ranjene“ od granata, neke teško oštećene, ali srećom, nije ih veliki broj doživio takvu sudbinu. Rane od granata zadobila je “Čitateljka” Frana Kršinića, pa skulpture Ivana Kožarića, Save Sandića, Pavla Radovanovića…

Umjetnici su ponovo stigli odmah prve poratne godine, što je za svakog ovdje bio poseban događaj. Došli i vratili život Koloniji. S ponosom i o tome ima priču Kasumović.

“Odmah nakon rata javili su se Inoue Yukichi i Hideko Miyata, koji sada žive u Parizu. Javili su se Serge Nemeir i Dominique Lebauvie, pa Ola Enstand iz Norveške, koji je u Koloniji boravio 1973. godine. Zanimala ih je sudbina Kolonije, skulptura…”

Pejzaž, ljudi i skulpture

“Nismo mogli, kada smo boravili u Ostrošcu, ni zamisliti da se tako nešto moglo desiti u toj predivnoj zemlji. Mislili smo na te divne ljude i na svoje skulpture u tim ratnim godinama”, napisali su ovi umjetnici, a kad su čuli da su neke oštećene, pokrenuli su aktivnosti na prikupljanju sredstava za sanaciju i popravak te očuvanje fonda.

Kasumović naglašava poruke Hideka Miyate. Napisao je: “Ne znam šta je ljepše u tom kraju – pejzaž ili ljudi. Znate, ja sam, ako mogu tako kazati, ratno dijete. Otac mi je poginuo u ratu u Japanu, a moja prva sjećanja su američko bombardiranje, Hirošima, logori, okupacija… Snažno me potresa sve u vezi s ratom. Zato sam plakao te davne 1979. godine u ostrožačkom Starom gradu dok sam sa svojim domaćinima pjevao o Hirošimi, a moji su me domaćini pratili kako su znali… Plakao sam kada sam saznao za rat u Bosni, kada sam mislio na divne ljude s kojima sam se družio, na skulpture…”

Do prije rata bila je ovo kolonija uglavnom domaćih, jugoslovenskih, skulptora, s težnjom da stekne i internacionalno obilježje. Obnovljena Kolonija, zbog ratova i historijskih promjena u posljednoj deceniji prošloga stoljeća, postala je u potpunosti internacionalna. Sada s težnjom da bude podsticaj za razvoj bh. skulpture.

Kolonija je posljednjih dvadesetak godina i zvanično dobila epitet “internacionalna”, ali atmosfera u Starom gradu Ostrošcu je nepromijenjena. Djelići “bihacita” letjeli su i lete svakog ljeta sa odsječenih blokova, da bi se pojavile nove skulpture i pridružile starim.

Čast i priznanje

Stari grad Ostrožac spominje se još 1286. godine, kao vlasništvo knezova Babonjića Blagajskih. Od tada je mijenjao gospodare, među kojima su bili knezovi, age, begovi i kapetani. Gotovo 300 godina Ostrošcem je upravljala porodica Beširević. Pred kraj 19. stoljeća Mehmed-beg Beširević prodao je grad Lotharu von Berksu, koji je u to vrijeme bio okružni načelnik Bihaća. Berks je 1902. godine između zidina Starog grada podigao zamak, koji i danas dominira dolinom Une.

Priču o Koloniji Ostrožac ovog su ljeta nastavili Samir Sućeska, Amina Šečić, Dena Hadžihasanović.

“Posebno je za svakog umjetnika doći ovdje i raditi, jer dolazak i učešće u Koloniji nije samo čast, već je to i priznanje. Naša će djela ostati ovdje s djelima velikih svjetskih umjetnika”, zaključio je profesor Sućeska.

Al Jazeera

Općinama vraćena mogućnost osnivanja turističkih zajednica

Pored tekućih aktivnosti koje realizira u domenu svoje nadležnosti, ministarstvo privrede je definiralo nekoliko strateških ciljeva na kojima radi. U prvom redu fokus je stavljen na oblast koncesija i oblast turizma.

Kako je istaknuo ministar privrede Asmir Crnkić, u oblasti koncesija smo već napravili značajan iskorak pogotovo u segmentu praćenja naplate koncesione naknade. Prihvatanjem Nacrta zakona o turizmu USK, danas je Vlada učinila prvi konkretan potez u cilju sistemskog rješavanja oblasti turizma.

Turizam je jedna od grana privrede sa najbržim rastom u BiH. Turistička pozicioniranost i turistička atraktivnost BiH je na visokoj razini.

BiH je među deset preporučenih turističkih destinacija u svijetu za 2016. godinu!

Međutim, nepostojanje zakonskog okvira za funkcioniranje turističkih zajednica nakon presude Ustavnog suda koja je utvrdila da dotadašnje uređenje ove materije nije saglasno Ustavu FBiH je dovelo do besmisla postojećih turističkih zajednica, povećane utaje boravišne takse i to je bila argumentacija  da nova Vlada USK kao i   Ministarstvo privrede  pristupe izradi novog Zakona o turizmu Unsko-sanskog Kantona.

Po novom Zakonu,  Turističku zajednicu osniva Unsko-sanski Kanton  a općinama je ostavljena mogućnost da osnivaju vlastite turističke zajednice. Upravo je  svojevremeno, ukidanjem turističkih zajednica u općinama  napravljena  šteta lokalnim zajednicama koje su ostale bez mogućnosti da kreiraju i promovišu kvalitetno svoje potencijala niti se, sa sadašnjim ustrojstvom, znalo koliki su zapravo prihodi od turizma ni kako se troše.

Ministar Crnkić dalje ističe da novim zakonskim rješenjem kantonalni zakon doprinosi unapređenju i bržem razvoju turizma. Kroz podizanje ukupne kvalitete turističke ponude USK, obezbjeđuje kvalitetniji inspekcijski nadzor, povećanje učinkovitosti sistema, svrsihodnije trošenje sredstava, te aktivno učestvovanje Kantona u razvoju turističke djelatnosti.

Očekivani rezultati od donošenja ovog Zakona se prvenstveno odnose na suzbijanje i smanjenje sive ekonomije i rada na crno u oblasti turizma, bolju zaštitu korisnika turističkih usluga, povećanje budžetskih sredstava, zaštitu tržišnog natjecanja i veću profesionalizaciju djelatnosti.

U Ripču kod Bihaća pronađena plantaža kanabisa

Policijski službenici Federalne uprave policije su danas, poduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, a postupajući pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona na području mjesta Ripač, općina Bihać, pronašli plantažu Cannabis Sativa L.

U sklopu navedenih aktivnosti izvršena je uviđajna radnja kojm prilikom je pronađeno 19 stabljika biljne vrste Canabais Sativa L prosječne visine 2,5m, koja je u skladu s procedurama uklonjena s navadene lokacije, te će se sa njom postupati u skaldu smjernica postupajućeg tužilaštva.

Policijski službenici Federalne uprave policije nastavljaju rad na provođenju istrage u cilju dokumentiranja krivičnog djela „neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“ iz člana 238. KZ F BiH i izvršilaca, saopćeno je iz FUP-a.

/ FENA

Savez sindikata policije i uposlenika MUP-a reprezentativan za područje djelatnosti javnog reda i sigurnosti

U Bihaću je održan sastanak Upravnog odbora Federalnog sindikata policije i uposlenika u ministarstvima unutrašnjih poslova, koji je nedavno dobio rješenje o reprezentativnosti za područje djelatnosti javnog reda i sigurnosti od ministarstva rada i socijalne politike.

Na današnjem sastanku Upravnog odbora doneseno je niz zaključaka, od kojih svakako treba istaći da će u skorije vrijeme od strane ovog Sindikata biti podnesena inicijativa za formiranje jednistvenog kolektivnog ugovora za uposlenike u ministarstvima unutrašnjih poslova u Federaciji BiH. Također je donesen zaključak kojim će se tražiti primjena Zakona o plaćama i naknadama policisjkih službenika FBiH i Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH kojima bi se izjednačila primanja na području cijele Federacije BiH u ovoj oblasti.

Upravni odbor sindikata policije i uposlenika u ministarstvima unutrašnjih poslova je jednoglasno usvojio i zaključak kako će štiti stečena prava svojih članova.

BIHAĆ: Italijanska firma završava pregovore o pokretanju dijela proizvodnje Kombiteksa

Italijanska grupa Camozzi Industries završava pregovore o pokretanju djelatnosti u BiH, tačnije u Bihaću, u prostoru tekstilnog kombinata, u stečaju, Kombiteks.

Danas je u Bihaću, Husein Rošić, premijer USK organizirao radni sastanak sa predstavnicima potencijalnih investitora, koje je predvodio Lodovico Camozzi, predsjednik Camozzi Industries na kojem se razgovaralo o aktivnostima koje bi vodile pokretanju proizvodnje u Kombiteksu. Sastanku su bili prisutni i resorni ministri u Vladi USK Asmir Crnkić i Jasmin Burnić, stečajni upravnik Kombiteksa Šefik Smlatić i Suvad Osmanagić, savjetnik premijera F BiH Fadila Novalića.

Predstavnici Camozzi grupe, nakon izražene namjere da pokrenu proizvodnju u BiH, obišli su više potencijalnih lokacija u BiH ali su odlučili da to bude Bihać i Kombiteks.

U Camozzi Industruies kažu da su uradili Studiju koja je pokazala da tekstilna industrija ima dobre šanse da se ponovo razvija, a Bihać sa kulturom u toj industrijskoj grani, infrastrukturom koja već postoji može biti ključna tačka za oživljavanje tekstilne industrije u BiH.

– Nas zanimaju samo dugoročne investicije a baziramo se na novim tehnologijama pa bi budući radnici prvo išli na obuku u Milano, kazali su potencijalni investitori.

Vlada USK i Vlada Federacije otvoreni su partneri svakom ozbiljnom investitoru, rečeno je danas. U ovom konkretnom slučaju ozbiljno se radi na rješavanju obaveza prema bivšim radnicima i na stvaranju uvjeta da strani investitor kupi pogone Kombiteksa, obnovi ih, instalira novu opremu i zaposli radnike.

– Vlada F BiH već nekoliko mjeseci razgovora sa ovim investitorima u tekstilnu industriju. Kompanija Camozzi je jedna od najvećih u Italiji, koja u sastavu ima i proizvodnju mašina za tekstilnu industriju ali se bavi i tekstilnom industrijom. Mi ćemo omogućiti investitoru da otkupi zgrade poduzeća u stečaju, dati poticaje za nova zapošljavanje kroz program subvencioniranja doprinosa za zaposlene u prvoj godini poslovanja, poticaj u nižoj cijeni električne energijei slično, a investitor se obavezuje na ulaganje i zapošljavanje, kazao je savjetnik federalnog premijera Suvad Osmanagić.

Stečajni upravitelj Kombiteksa Šefik Smlatić u ovom vidi ozbiljnu priliku za nekadašnji bihaćki gigant te mogućnost da, nakon privatizacijske agonije, stečaj bude nova šansa što bi bio svijetao primjer u BiH.

– Ovo bi mogla biti dobra priča, imamo šansu da pokrenemo fabriku, da se otvori nekoliko stotina radnih mjesta, a investitori su posebno zadovoljni tim što postoji iskusna radna snaga ali i saznanjem da Tehnički fakultet UNBI, Tekstilni odsjek školuje kvalitetne inžinjere koji bi mogli biti nosioci razvoja buduće firme i oživljavanja tekstilne industrije u ovoj regiji, ističe premijer USK Husein Rošić.

/abc

Bihać: JKP Komrad dobio certifikat 9001:2015 Sistem upravljanja kvalitetom

Bihaćko javno komunalno preduzeće Komrad nakon provedene kontrole od strane certifikacijske kuće DQS BH, uspješno je okončalo proces dobivanja certifikata ISO: 9001/2015 sistem upravljanja kvalitetom. Tim povodom u prostorijama ovog preduzeća održana je prezentacija procesa certificiranja koji će prema riječima Hadisa Jusića , direktora JKP Komrad, za ovo preduzeće značiti stepenicu više u razvoju preduzeća i lakšem apliciranju na sve projekte i javne pozive koji se odnose za zaštitu okoliša kako iz BiH, tako i iz sredstava Evropske Unije.

„Nakon godinu dana procesa dobili smo izuzetno značajan certifikat koji će nam omogućiti da u narednom periodu dobijemo i certifikat za zaštitu okoliša. Međutim ,ono što je za nas bitno kada je u pitanju danas dobiveni certifikat ISO:9001/2015 jeste mogućnost lakšeg apliciranja našeg preduzeća na fondove Eu iz oblasti zaštite okoliša. Moramo uspostavljati još bolji kvalitet i efikasniji sistem i to možemo samo ozbiljnim i odgovornim pristupom razvoju firme što činim protekle tri godine koliko sam direktor JKP Komrad „-istakao je Jusić, zahvalivši se Dervišu Čengiću, direktoru DQS BH, na odličnoj saradnji i ukazanim prednostima i manama preduzeća tokom procesa certificiranja.

Ističući da je nakon JP Vodovod Bihać, još jedno gradsko javno preduzeće dobilo certifikat ISO :2001 za Sistem upravljanja kvalitetom, Ermin Zulić, v.d. gradonačelnika po ovlaštenju, istakao je da dobivanje zahtjevnog certifikata potvrda da se bihaćka javna preduzeća organiziraju po savremenim metodama upravljanja.

„ Nije lako dobiti jedan značajan certifikat kao što je ISO 2001 Sistem upravljanja otpadom i čestitam menadžmentu preduzeća na odlično odrađenom poslu zahvaljujući kojem su stvorili uslove za daljnji razvoj preduzeća „-istakao je Zulić.

Pokrenuta inicijativa za stavljanje u funkciju video nadzora na pet raskrsnica u Bihaću

U gradskoj upravi Bihaća danas je održan radni sastanak na kojem su čelni ljudi MUP USK-a predvođeni ministrom Ervinom Bibanovićem razgovarali sa Erminom Zulićem , v.d. gradonačelnika po ovlaštenju i Edinom Osmanovićem, v.d. direktoricom Zavoda za prostorno uređenje.

Kako je danas istaknuto na sastanku se razgovaralo o mogućnosti aktiviranja video nadzora pet raskrsnica na području grada Bihaća na kojima već postoje kamere koje su ugrađene 2009.godine u sklopu projekta semaforizacije kojeg je realizirao Zavod za prostorno uređenje Bihać.

„ Imamo urađen elaborat o aktivnom video nadzoru raskrsnica na području USK-a i upoznati smo sa postavljenim kamerama na pet raskrsnica u Bihaću koje su za nas u MUP USK-a izuizetno bitne jer želimo kroz video nadzor smanjiti broj saobraćajnih nesreća i ugrožavanje sigurnosti učesnika u saobraćaju pogotovo od nesavjesnih vozača. Dogovorili smo se da ćemo pregledati postojeću opremu i dogovoriti sve procedure da istu stavimo u funkciju „-istakao je Ervin Bibanović, ministar MUP USK-a.

Prema riječima Ervina Zulića, v.d. gradonačelnika po ovlaštenju, gradska uprava zajedno sa uposlenicima Zavoda za prostorno uređenje podržati će sve aktivnosti MUP USK-a koje za cilj imaju smanjenje broja saobraćajnih nesreća u gradu Bihaću. Kada su u pitanju kamere za video nadzor saobraćaja, trenutno su postavljene na raskrsnicama kod Unatransa, Paviljona, zgrade MUP USK-a, Sarajevske ulice i kod autobusne stanice.

NOVA NADA ZA KOMBITEKS: Prioritet zaštita objekata od propadanja

Prošlo je više od sedam godina kako je nad Kombiteksom pokrenut stečaj. Zbog zastoja proizvodnje i dugovanja firme primijenjena je ova nepopularna mjera koja je uslovila otkaz preostalim radnicima, a zadatak stečajnog upravnika i Odbora povjerilaca bio je tražiti rješenja kako izmiriti obaveze te pokušati sačuvati zdrave dijelove Kombiteksa. Međutim, malo šta je u proteklim godinama urađeno, tako da je novoj upravi, koja je nedavno imenovana, predat ‘vruć krompir’. Za kratko vrijeme stvari su pokrenute s mrtve tačke iako predstoji još puno posla kako bi priča o sudbini Kombiteksa ipak na kraju bila pozitivna.

Godinama su objekti jednog od nosilaca razvoja Bihaća ali i tekstilne industrije u BIH bili zapušteni. Tek nedavno čišćenje kruga tvornice Bišćanima je vratilo sjećanje na izgled nekadašnjeg privrednog diva koji je u svoje najbolje vrijeme zapošljavao blizu 6000 radnika. Danas ih je tek osam, koji zajedno sa novom upravom pokušavaju uraditi posao koji se odavno trebalo završiti .

„Sada čistimo vani, a kasnije ćemo unutra. Sve je bilo zapušteno, nije se moglo ni kroz kapiju proći“, kaže Senad Pašić, koji je od 1980 godine radio u Predionici.

Novi stečajni upravnik Šefik Smlatić zatekao je loše stanje u Kombiteksu. Priorotet je bio zaštiti imovinu te prostor učiniti primamljivim za potencijalne kupce. Počele su tako i pripreme za sanaciju objekta Konfekcije, koja bi uskoro mogla postati tržnica. Novac za sanaciju osiguran je iz prihoda koje Kombiteks ostvaruje po osnovu iznajmljivanja prostora, ali i prodaje manjeg broja nekretnina.

„Na objektu konfekcije predstoji sanacija krova, potom odvodnje otpadnih voda. Objekat je prvi koji u planu tehničkog održavanja da dalje ne propada.To ćemo uraditi i na upravnoj zgradi“, kaže Smlatić.

Na prijedlog stečajnog upravnika Odbor povjerilaca danas se saglasio i da se pokrenu aktivnosti na uređenju nove saobraćajnice koja će Kombiteks spojiti sa gradskom zaobilaznicom

„Kada to realizoramo vrijednost imovine će biti veća, a time je i drugačija pregovaračka pozicija sa potencijalnim partnerima“, smatra stečajni upravnik.

Puno nade polaže se i u razgovore s potencijalnim investitorima iz italije. Oni bi ovih dana po treći put trebali posjetitit Kombiteks. Radi se o kompaniji koja se također bavi proizvodnjom tekstila. To budi nadu da će Bihać vratiiti staru slavu u oblasti tekstilne industrije.

/rtvusk

Uhapšen u Bihaću: Muškarac iz Bužima uputio lažnu dojavu o bombi u FIS-u

Policija u Bihaću sinoć je uhapsila 42-godišnjaka iz Bužima zbog sumnje da je oko 18 sati jednoj uposlenici trgovačkog centra FIS u Bihaću rekao da je u objektu postavljena bomba.

Inače, nakon što joj je 42-godišnjak prišao i rekao da je u trgovačkom centru bomba, radnica je alarmirala obezbjeđenje FIS-a, koje je potom pozvalo policiju.

Kontradiverzionim pregledom objekta utvrđeno je da se radi o lažnoj dojavi.

/faktor.ba