Nezdrava ishrana, kojoj smo svakog dana izloženi zbog “brzine života”, jer jedemo s’ nogu, uzrok je brojnih oboljenja, ali i neželjenih kilograma.

Na internetu, “najpouzdanijem” izvoru informacija modernog čovjeka, mnogo je savjeta kako smršati i sačuvati zdravlje, no tu je i zamka – šta u moru ponuda izabrati, jer nemoguće je sve. Trebala bi nam barem dva života.

U tom slučaju, najbolje se konsultovati sa stručnjacima. Ako je zdravlje ugroženo, prva adresa je ljekar, a nakon dobijene dijagnoze, kako do zdravijeg života odgovorit će nutricionisti i fitness treneri.

Jedna od najboljih u našoj zemlji je Sanita Dizdarević, zbog učinkovitosti rada sa klijentima – personalno i online. Rođena je na Uni, a zovu je “čarobnjak iz Bihaća”.

Dizdarević je u svijet fitnessa i nutricionizma uplovila iz vlastite potrebe. Imala je 125 kilograma koji je više nisu činili sretnom.

– Nikad u životu nisam sanjala da ću biti fitness trener. Inače sam fiziotarapeut po struci, međutim ono što je mene motiviralo da skinem te kilograme je zdravlje. Imala sam problema sa visokim pritiskom, sa aritmijama, imala sam napade panike gdje sam redovno bila u hitnoj u Bihaću. Odlučila sam se da počnem sa zdravom ishranom, i krenula sam u teretanu. Za prvih 16 mjeseci sam skinula 45 kilograma, a za dvije ipo godine 57. Pošto sam sve sama napravila, bez ikakvih čajeva, i nekih rigoroznih dijeta, shvatila sam da je to poziv za mene. U Banja Luci sam završila fitness akademiju i nutricionizam, iako sam to već unaprijed znala. Počela sam raditi u teretani u Bihaću nakon svoje transformacije, tu sam ostala devet mjeseci, onda sam se odvojila, napravila svoju instagram i fitness stranicu, objavila sam prvi rad svoje klijntice kojoj sam skinula 50 kilograma za 10 mjeseci. I tako je počeo moj put kao fitness trenera i nutricioniste – ispričala je za Faktor Dizdarević.

Svaki mjesec, ističe, ima pet do šest drastičnih transformacija – slučajeve kada su njeni klijenti nakon tretmana promijenili lični opis.

– Mislim da je meni ovaj put namijenjen – da pomažem drugima, a iz ličnog iskustva, pokazala sam da je sve moguće. Postojim već osam godina. U našoj državi ko hoće da radi može se snaći, može imati odličan biznis, s tim da treba imati rezultate. Bez rezultata ništa. Danas imam klijente u Bihaću, ali i online klijente po cijelom svijetu – pojašnjava Dizdarević.

Napominje da se u našem društvu treba više govoriti o zdravoj ishrani, zdravom načinu života koji će svakom pojedincu donijeti brojne benefite.

– Ishrana je najvažnija u procesu ozdravljenja i mršanja. Kao što sam već rekla, smršala sam 57 kilograma, a to podrazumijeva održavanje kilaže. Treniram četiri puta sedmično, dva puta treniram fitness i dva puta rekreativno boks, pazim na ishranu, imam svoje dane kada se malo opustim – dodaje Dizdarević.

Upozorava da gladovanje nije mršanje, a oni koji žele izgubiti kilograme dnevno trebaju imati četiri izbalansirana obroka i dobar trening.

– Online rad ide tako da moji klijenti dobiju ishranu za mjesec, dobiju dva puta po 14 dana ishranu, koja je precizirana i individualno napisana samo za njih – po kilaži, po obimu, centrimetrima, dijagnozama. Bitno je da mi klijent opiše svoj životni stil, dijagnoze – sa čim imaju problema, kako se nose sa ishranom, koje im je radno vrijeme, a ja onda na osnovu toga odredim i pošaljem plan ishrane i vježbi. Što se tiče treninga lično u teretani snimim video gdje precizno objasnim tehniku, izvođenje vježbe, ponavljanje, koliko se odmara, i taj video šaljem, a oni vježbaju svaki dan nekih 35 do 40 minuta. S tim da imam klijente koji vježbaju 3 puta sedmično, neki 5, neki 7, ovisno koliko imaju vremena. A imam i klijente koji zbog povreda ne mogu vježbati. No važno je napomenuti da je moguće skinuti kilograme i bez treninga. Imam 20 klijenata koji su skinuli od 20 do 50 kilograma, a u tome osim ishrane im je pomogla šetnja od 20 minuta dnevno – tvrdi Dizdarević.

Nakon tretmana, kaže da njeni klijenti nauče kako se zdravo hraniti, kako složiti namirnice, pa im ona bude tu “ako gdje zapne”. Otkrila je i šta trebaju jesti oni koji žele život učiniti zdravijim i kvalitetnijim.

– Ujutro treba se jesti jaja, kombinacija neki rižini krekeri, zrnasti sir, možete uzeti bademe, lješnjake… Za ručak neka vrsta mesa ili ribe. Sve vrste povrća – brokula, cvjetača, paprike, krompir, ali količinski ne previše. Za večeru neki dobar šeik… Namirnice koje održavaju kilažu, a jedete ih svaka četiri sata su: riba, meso, jaja, zobene pahuljice, badem, lješnjak, voće, povrće, sirevi. To mora biti kontinuirano i dugo, a ne tri dana, pa da se najedete pice, ćevapa. Morate kontinuirano biti u procesu barem tri mjeseca da biste postigli rezultate. Morate jesti zdravo i izbalansirano. Sve dijagnoze koje imamo vuče nam ta nezdrava ishrana, a ljudi to nekako polako shvaćaju… Prvo doktor, pa nutricionista, i to je neki put ka zdravom životu. Zauvijek zadovoljni u svom tijelu – poručila je Dizdarević.

(Faktor.ba)

Djeca iz migrantskog kampa „Borići“, srednjoškolskog uzrasta uspješno su završili obuku za zanimanja tehničar računarstva i elektroinstalater u Elektrotehničkoj srednjoj školi u Bihaću. Obuka je dio projekta pod pokroviteljstvom UNICEF-a BiH i Ministarstva obrazovanja Unsko-sanskog kantona u kojoj je učestvovalo oko 60 polaznika…

Ovaj vid nastave prvi put je organizovan u Kantonu Sarajevo prošle godine, bihaćka Elektrotehnička srednja škola je druga u državi koja je uspješno okončala tromjesečnu obuku. Kako nam je kazao Samir Bećirspahić, direktor ove obrazovne ustanove, oni su ponudili UNICEF-u da budu jedna od škola koja će raditi sa ovom populacijom, te su napravili dva programa obuke i ponudili resornom Ministarstvu obrazovanja koji su to ocijenili prihvatljivim.

Benjamin Haurdić, profesor u Elektrotehničkoj srednjoj školi kaže kako su ‘djece u pokretu’ obuhvaćeni ovim programom prošli kvalitetnu obuku te će im stečeno znanje koristiti u budućnosti. Prema njegovim riječima utisci su jako pozitivni a što znači da su pozitivnu povratnu informaciju dobili od samih učenika što im daje za pravo da će vjerovatno i ubuduće imati jednu kvalitetnu saradnju.

Uvođenje djece u pokretu u nastavno obrazovni proces je samo po sebi izazov, zbog jezičkih barijera, tako da se nastava odvijala na engleskom jeziku. Za ovu obuku planirano je oko 15 polaznika, međutim interes mladih srednjoškolaca iz migrantskog kampa „Borici“ u Bihaću, nadmašio je sva očekivanja. Razlog tome možda leži i u činjenici da se maloljetni migranti sa i bez roditeljske pratnje, najduže zadržavaju u prihvatim centrima, zbog toga je ova vrsta obrazovanje planirana i u narednoj školskoj godini.

(rtvusk.ba)

Proteklu godinu Nacionalni park „Una“ pamtit će po uspješnoj sezoni.

– Skoro svi zacrtani planovi su ostvareni. Oko 128.000 domaćih i stranih turista posjetili su Nacionalni park „Una“ , što predstavlja rekord u odnosu na ranije godine, rečeno je na prijemu, upriličenom povodom završetka uspješne poslovne godine.

Gosti su tako uživali u turističkoj ponudi ovog dijela BIH, a privreda, prije svega ugostiteljski sektor, ostvarili zapažene poslovne rezultate.

U Upravi JP Nacionalni park “Una”očekuju da će se pozitivni trendovi nastaviti i u ovoj godini, te još jednom potvrditi da je nacionalni park postao generator razvoja krajiške privrede.

(rtvusk.ba)

Pripadnici MUP-a USK-a, nakon što su krajem 2022. godine potpisali Kolektivni ugovor sa Vladom USK-a, izrazili su zadovoljstvo jer, kako kažu u njihovom sindikatu, bio je to jedan od rijetkih potpisanih prije donošenja novog Budžeta. Daje im, dodaju priliku da planiraju stvari, a ne da mole za svoja prava. Međutim, ipak postoje neke stvari koje se moraju poboljšati, a koje od svojih pretpostavljenih očekuju u Novoj 2023. godini…

Nedavno su policijski službenici u Velikoj Kladuši bili pred izlaskom iz zgrade policijske uprave u ovom krajiškom gradu. Krov je prokišnjavao godinama, ali uslijed velikih padavina, stanje je bilo takvo da su se bojali za vlastite živote. Naime, krov više nije prokišnjavao, već je voda došla i do strujnih vodova i bilo je svugdje, od hodnika, do kancelarija. Popravljen je krajem prošle godine, ali realno ta zgrada je uslijed višedecenijskog neodržavanja, propala i potrebna je izgradnja nove. U priči sa našim sagovornicima zabilježili smo optimizam u pogledu volje i želje da se riješe krucijalni problemi.

Međutim, ovisiti će to ne samo od parlamentarne i političke volje u Kantonalnoj Skupštini, već i od novca, a dodamo li da je potrebno provesti različite procedure u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, ali i dobaviti različite dozvole za izgradnju, očito je, trebat će dosta vremena da velikokladuški policajci uđu u svoju novu zgradu. Svjesni su toga i u Sindikatu, međutim postoje stvari koje traže od resornog ministarstva.

(rtvusk.ba)

Prilikom posjete Bihaću direktor Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH Elmedin Voloder razgovarao je s rukovodstvom ovog grada o projektima na području Bihaća, ali i cijelog Unsko-sanskog kantona (USK). Kao jedan od projekata kojeg je Voloder najavio bila je i izgradnja brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša.

Radovi na izgradnji ukupnog projekta ovisit će od novca. Izgradnja prve dionice od deset kilometara trebalo bi da počne naredne godine i traje najviše dvije godine, a ukupan koridor četiri do šest godina. Preduvjet je na vrijeme osigurati projekt, dozvole, eksproprijacija i naravno finansijska sredstva. (Elmedin Voloder, 10.9.2021.)

Kako je rečeno, JP Autoceste FBiH osiguralo je novac za izradu projektne dokumentacije na nivou idejnog projekta i dijelova glavnih projekata za dio brze ceste, ali do samog početka gradnje bit će potrebno izvršiti i eksproprijaciju zemljišta.

Bit će potrebna pomoć i općina Velika Kladuša i Cazin kao i Grada Bihaća, s obzirom na to da se, nakon usvajanja plana osiguranja projektne dokumentacije i novca, očekuje pristup izgradnji. Ali, prije toga, nužna je eksproprijacija dijela kroz koji će proći brza cesta. Zato smo i razgovarali o tome kako zajedno i što prije uraditi eksproprijaciju na valjan način, da rokovi koje smo zacrtali ne dođu u pitanje. (Elmedin Voloder, 10.9.2021.)

Krajem januara 2022. godine JP Autoceste FBiH raspisalo je tender za izradu idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska. Vrijednost ugovora za izradu idejnog projekta navedene dionice brze ceste procijenjena je na 3.500.000 KM bez PDV-a, a ukupna dužina dionice na oko 47 km.

Nakon provedene tenderske procedure, JP Autoceste FBiH je u junu 2022. godine izabralo projektanta za izradu idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska, a vrijednost ugovora je 4.397.775,53 KM s uračunatim PDV-om. Za projektanta je izabran konzorcij ponuđača Institut za građevinarstvo IG d.o.o. Banja Luka i Trasa d.o.o. Sarajevo.

Delegacija Vlade Federacije BiH, predvođena premijerom Fadilom Novalićem, boravila je početkom augusta u posjeti Unsko-sanskom kantonu, a tom prilikom Novalić je naveo da bi brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša “trebala biti završena u narednih osam godina”.

Sutradan je direktor JP Autoceste FBiH održao sastanak s načelnikom Općine Velika Kladuša Fikretom Abdićem, nakon kojeg je saopćeno, suprotno ranijim najavama, da bi izgradnja brze ceste u USK trebala započeti tek sljedeće godine.

U septembru 2022. godine, na sajmu ekologije u Bihaću, Institut za građevinarstvo IG Banja Luka predstavio je idejni projekat trase za brzu cestu Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska. Tada su iz JP Autoceste FBiH naveli da će se “u narednim koracima raditi geološka i ostala ispitivanja i promatranja”, a da je sljedeća faza izrada dijela glavnog projekta, što je uvjet za raspisivanje tendera za izgradnju. U međuvremenu, kako su naveli, potrebno je ishodovati i urbanističke suglasnosti.

Budući da izgradnja brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša nije započela do kraja 2022. godine, Istinomjer obećanje Elmedina Volodera ocjenjuje neispunjenim.

(Istinomjer.ba)

Novogodišnja noć u Bihaću, kada je u pitanju sigurnosna situacija, protekla je relativno mirno.

Tokom noći služba Hitne pomoći Bihać i vatrogasna ekipa, nisu imali intervencija po pitanju posljedica upotrebe pirotehničkih sredstava, a na što su ove noći bili posebno usmjereni.

I po pitanju saobraćaja, u Bihaću je situacija bila mirna. Desila se jedna saobraćajna nezgoda, u kojoj, na sreću, nije bilo povrijeđenih osoba.

Za razliku od bihaćkih policajaca, dežurna ekipa Policijske stanice Cazin imala je znatno više intervencija. Zabilježeno je pet saobraćajnih nezgoda, lakše povrede zadobila su tri lica, dok je jedno lice teže ozlijeđeno.

Po jedna osoba je teže stradala i u saobraćajnim nezgodama zabilježenim u Bosanskoj Krupi i Bužimu.

Najljepše vijesti su u bihaćkom porodilištu. Dr. Muhameda Salaha, spec. ginekologije i akušerstva je naveo da je prva beba rođena u Bihaću djevojčica, teška 4.300 g, a dugačka 54 cm.

Tradicionalno, ispred Gradske uprave porodilište je tokom noći posjetila V.D. gradonačelnica Bihaća Jasmina Ćoralić, koja je darovala bebu, te uputila iskrene čestitke roditeljima.

Novogodišnju noć građani USK su, uglavnom, proslavili na otvorenom, uz nastupe muzičkih zvijezda. Bišćane je tako zabavljala regionalna zvijezda Tijana Dapčević, dok su Krupljani staru godinu ispratili i novu dočekali uz muziku i pjesmu benda Linija života.

(rtvusk.ba)

U okviru međunarodnog projekta, simbolično nazvanog „Studenti djeluju globalno – grad budućnosti “, na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću, prezentirani su rezultati istraživanja bihaćkih, ali i studenata iz Poljske, Ukrajine i Kirgistana. Projekt je trajao od novembra prošle do februara ove godine, a predmet istraživanja, u naučnom i praktičnom smislu, bila su pitanja poput sigurnosti, izazova globalizacije, ekoloških problema…

Temeljni razlog, aktuelnih, ali i svih prethodnih projektnih i drugih aktivnosti, jeste animirati studente da se u što većem broju uključe u istraživački rad, te da spoznaju značaj i prednosti međunarodne saradnje. Isto tako, radi se na uvođenju novih oblika interakcije u proces obrazovanja. Projektu je prethodio trening profesora na Međunarodnoj sedmici obuke u Poljskoj. Univerzitet u Bihaću, zastupala je upravo voditeljica projekta, Ajna Jodanović. Njen tim činili su i studenti, koji su u međuvremenu postali diplomanti.

Pored Pravnog, učešće u projektu uzeli su studenti Pedagoškog, Islamskog pedagoškog, Ekonomskog te Fakulteta zdravstvenih studija, što dokazuje da su upravo oni bili fokus cjelokupnog rada. Ono što je najljepše u cijelom projektnom procesu jeste činjenica da su svi studenti pokazali ogromnu spremnost za promjene u sredinama iz kojih dolaze. Detektovali su osnovne probleme, te ponudili rješenja i načine kojim se mogu mijenjati uvjeti života, rada i učenja.

(rtvusk.ba)

Nakon što su na 390. sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona članovi Vlade Kantona dali saglasnost na sporazume o visini osnovice i boda za obračun plaće, utvrđene sa predstavnicima sindikata budžetskih korisnika, danas je, u Bihaću organizovano potpisivanje sporazuma.

Ministri obrazovanja, nauke, kulture i sporta, unutrašnjih poslova i pravosuđa i uprave: Almin Hopovac, Nermin Kljajić i Sanja Mujakić sa predstavnicima sindikata potpisali su: Sporazum o visini osnovice i boda za obračun plaće državnih službenika i namještenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona, te visinu osnovice za obračun plaće uposlenih u kantonalnim ustanovama kulture; Sporazum o visini osnovice za obračun plaće za period 01.12.2022. godine do 31.12.2023. godine za uposlenike predškolskog i osnovnog odgoja i obrazovanja; Sporazum o visini osnovice za obračun plaće za period 01.12.2022. godine do 31.12.2023. godine za uposlenike srednjeg obrazovanja; Sporazum o visini osnovice za obračun plaće za period 01.12.2022. godine do 31.12.2023. godine za uposlenike visokog obrazovanja te Sporazum o visini osnovice i boda za obračun plaće državnih službenika i namještenika Ministarstva unutrašnjih poslova i Sporazum o visini osnovice za obračun plaće policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

Sporazum o visini osnovice i boda za obračun plaće državnih službenika i namještenika potpisali su Sanja Mujakić, ministrica pravosuđa i uprave u Vladi USK i predsjednik Koordinacije sindikalnih organizacija uprave Unsko-sanskog kantona Fazir Vukalić u prisustvu predsjednice Sindikalne organizacije kantonalnih organa državne službe Unsko-sanskog kantona Aldijane Majanović, predsjednika Sindikalne organizacije sudova i Tužilaštva Adema Šušnjara, predstavnice Sindikalne organizacije Općinskog suda Bihać Midhete Suljić i sekretara Ministarstva pravosuđa i uprave Adele Tabaković.