Na sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona, održanoj danas u Bihaću, između ostalog, razmatran je Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom informiranju te Nacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, obrađivača Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Almin Hopovac, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ukazao je da je Zakon o javnom informiranju, koji je na prijedlog Vlade Unsko-Sanskog kantona, donijela Skupština Unsko-Sanskog Kantona, na 17. sjednici održanoj 12. juna 1998. godine, potrebno izmijeniti i dopuniti u pogledu uvođenja online medija u zakonsku regulativu, te predložio da se Zakon u skupštinsku proceduru uputi po skraćenoj proceduri, u formi prijedloga.

– Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o javnom informiranju treba precizno definirati šta je medij, šta podrazumijeva javno informiranje te definirati redukcije govora mržnje na društvenim mrežama s ciljem suzbijanja raspirivanja bilo kakve netrpeljivosti, navodi se, između ostalog u obrazloženju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Utvrđen je i Nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i upućen Skupštini Unsko-sanskog kantona na odlučivanje. Nova zakonska rješenja se odnose na članove Zakona koji reguliraju pitanja uspostave i provođenja standarda u osnovnom obrazovanju, za koje je nadležna Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Došlo je do izmjena zakonskih rješenja koji reguliraju stručnu spremu nastavnika i saradnika u nastavi (uskladivanje s odredbama Zakona o visokom obrazovanju). Dio izmjena odnosi se na reguliranje procedura izbora i razrješenja školskih odbora i direktora (ograničenje trajanja mandata), kao i na rješavanje pitanja preuzimanja zaposlenika iz jedne škole u drugu na osnovu programa zbrinjavanja viška zaposlenika. Također izmjene se odnose i na Nastavne planove i programe odnosno kurikulum, a na istom polju je već započeta reforma, uvodi se digitalizacija u osnovne škole a što će uveliko unaprijediti cjelokupni sistem obrazovanja. Također, Nacrtom Zakona je predviđen besplatan prijevoz za sve učenike osnovnih škola, obrazložio je ministar Hopovac.

Vlada Kantona prihvatila je, na današnjoj sjednici, Konsolidovani godišnji obračun Budžeta USK za period 01.01. do 31.12.2021. godine i Periodični izvještaj za period 01.01.- 31.12.2021.godine Budžeta USK koji je obrazložio ministar finansija Vedran Prša.

Na 317. sjednici Vlada USK razmatrala je i prihvatila Program rada JU Služba za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona za 2022. godinu te Izvještaj o radu za 2021. godinu Kantonalnog zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći.

Preporuka Ministarstva pravosuđa i uprave za imenovanje kantonalnog pravobranioca u Kantonalno pravobranilaštvo Bihać nije dobila potrebnu većinu glasova.
Članovi Vlade USK prihvatili su Informaciju o spisku poljoprivrednih proizvođača koji su ostvarili novčanu podršku za biljnu proizvodnju sa kantonalnog nivoa u 2021.godini na području USK, urađenu po zahtjevu Federalnog ministarstva poljoprivrede.

Iz resora Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike Vlada Unsko-sanskog kantona prihvatila je Izvještaj o utrošku sredstava iz Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2021. godinu koje je ovo Ministarstvo doznačilo centrima za socijalni rad sa područja USK za isplatu dječijeg doplatka.

Prošle godine za ovu namjenu doznačeno je ukupno 915.028 KM dok će za 2022. godinu, sukladno Odluci koju je Vlada USK usvojila na današnjoj sjednici, grant centrima za socijalni rad za isplatu dječjeg doplatka iznositi 1,500 000 KM.

U Budžetu Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike za 2022. godinu planirana su i sredsta za potporu demografskog razvoja u iznosu od 100.000 KM koja će biti utrošena za isplatu naknade porodicama za treće i svako naredno živorođeno dijete na području Unsko-sanskog kantona. Vlada USK usvojila je danas i Odluku o programu utroška sredstava granta za ZU Lječilište Gata iz Budžeta Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike.

– U Budžetu ovog Ministarstva za 2022. godinu planirana smo sredstva granta za ZU Lječilište Gata u iznosu od 277.000 KM a koja su namijenjena za finansijsku pomoć Lječilištu za izgradnju zatvorenog hidroterapijskog bazena i rekonstrukciju krova objekta, obrazložio je ministar Muris Halkić.

Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida, Vlada Unsko-sanskog kantona usvojila je Program utroška sredstava tekućih grantova neprofitnim organizacijama koje predstavljaju boračke populacije u ukupnom iznosu 724 000 KM.

U utorak, 22. marta 2022. počinje realizacija projekta rekonstrukcije pješačkog mosta u Gradskom parku, kod restorana “Paviljon”, kada će most biti zatvoren za promet pješaka i biciklista. Predviđeno trajanje radova je 10 radnih dana.

Investitor: JU “Zavod za prostorno uređenje” Bihać
Izvođač radova: HC-Ing doo Bihać

Kantonalni odbor Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Unsko-sanskog kantona odlučio je da se u srednjim školama održi štrajk upozorenja.

Počet će danas u devet i trajati do deset sati, te će se provoditi svaki dan sve do ispunjenja zahtjeva.

Kako je saopćio Sindikat, organizuje se isključivo radi ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava radnika i u tom cilju su postavljeni sljedeći zahtjevi:

1. Primjena Kolektivnog ugovora po svim stavkama.

2. Povećanje plaće u minimalnom iznosu od 20 posto.

3. Prelazak radnika u viši platni razred tako što će se u Pravilnik o napredovanju uvesti i pedagozi i sekretari škola.

4. Uslađivanje naknade za prijevoz zaposlenika sa rastom cijena goriva.

U slučaju da navedeni zahtjevi ne budu ispunjeni, Sindikat će, navode, biti primoran da organizuje proteste, odnosno štrajk.

Napominjerno da su nekada plaće radnika u srednjim školama u Unsko-sanskom kantonu bile na trećem odnosno četvrtom mjestu po visini u Federaciji BiH, a sada su već dugo vremena na zadnjem mjestu. Ovom prilikom ističemo da Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH u potpunosti podržava ovaj vid sindikalne borbe i pružit će svaki oblik pomoći kolegicama i kolegarna u Unsko-sanskom kantonu i stavlja se na raspolaganje prilikom organizovanja svih
aktivnosti sindikalne borbe ukljudujući i štrajkove solidarnosti u svim kantonima – saopćili su iz Sindikata.

(hayat.ba)

Odgajateljice JU “Dječiji vrtić” Bihać sa djecom su obilježile 21.mart – Svjetski dan osoba sa daunovim sindromom.

21. mart – Svjetski dan osoba sa sindromom Down

Down sindrom je najčešći genetski poremećaj koji nastaje u trenutku začeća prilikom diobe kromosoma, a očituje se na temelju viška kromosomske mase na 21. kromosomu.

Jedno od 650 novorođene djece u općoj populacije rađa se s ovim sindromom.

Djeca sa Down sindromom trebaju i imaju pravo živjeti i biti u svojoj porodici, ići u vrtić i školu sa svojim vršnjacima, zabavljati se i družiti sa svojim vršnjacima, zapošljavati se i stvarati prijateljstva!

Sam višak genetske mase stvara im dovoljno teškoća i barijera u svakodnevnom življenju i njih ne možemo promjeniti. Barijere koje im stvara društvo uvjetovane se neznanjem i njih možemo promjeniti.

Oni su osobe koji osjećaju i vide naše “poglede”, a na ljubav uzvraćaju ljubavlju!

Učenici trećih razreda Gimnazije Bihać posjetili su danas bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića povodom učestvovanja u projektu „Ja Građanin“ u sklopu Civitasa. Njihova ovogodišnja tema glasi: „Ispunjenje moga sna- In vitro fertilizacija“.

Gradonačelnik Fazlić iskazao je potpunu podršku ovom projektu i ideji ovih mladih ljudi da pomoću ovog projekta prošire percepciju u našem društvu i dokažu da medicinski podpomognuta oplodnja nije „tabu“ tema, te da je to nešto o čemu treba mnogo više razgovarati i informirati društvo.

Projekat „Ja Građanin“ održava se svake godine a u sklopu projekta pronalaze se aktuelni problemi u društvu te se pokušaju iznaći riješenja. Također organiziraju se sastanci sa nivoima vlasti, institucijama i osoba koje su povezani sa odabranom temom a sa prikupljenim informacijama formira se prezentacija koja će sadržavati sve dokumente vezane za projekat koji se šalje na takmičenje.

Nermin Ogrešević, predsjednik Narodnog evropskog saveza (NES), komentirao je za Klix.ba posljednju rundu pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH koja je održana u Sarajevu prethodnih dana, a na kojoj nije postignut dogovor o ključnim pitanjima.

On je istaknuo stav ove stranke da format razgovora o ustavnim promjenama i izbornom zakonu sveden na Federaciju nije najpotentnije rješenje i da se o ovim pitanjima treba razgovarati na nivou čitave države, jer se to tiče cijele BiH.
“U tom smislu mi smo već u četvrtak iznijeli svoj stav da za nas ne bi bilo prihvatljivo asimetrično rješenje, a to bi značilo da se na jedan način biraju članovi Predsjedništva BiH iz Federacije a na drugi način iz Republike Srpske”, naglasio je.

Dodao je su iskoristi priliku da predlože već poznati model “koji je u ovom trenutku možda jedno od boljih rješenja”, da se sva tri člana Predsjedništva biraju na indirektan način.
No, u tom smislu nije bilo napretka, odnosno na pregovorima se nije išlo u tom pravcu.

“Mi smo tretirali i pitanje ustavnih promjena, na način kako su one predložene kroz definiciju predstavnika naroda i ostalih građana, i mišljenja smo bili da to nije suštinska implementacija intencije presuda Evropskog suda za ljudska prava”, istaknuo je.
Dodao je da su imali jasan stav koji su isticali u periodu nakon pregovora u Neumu, te da im je akcent bio na neprihvatljivosti asimetričnih rješenja.

“Mislim da trebamo ići u pravcu da pokušamo staviti na sto pitanje indirektnog izbora, i rješenja koja su puno jednostavnija i ne traže modele koji su prilično komplicirani, pošto mijenjamo Ustav ne samo za ovu već i za puno narednih generacija”, kazao nam je Ogrešević.

Stav stranke je da se javnost treba upoznati i uključiti u ovaj proces.

“Moramo izmjene ustava raditi na način da imamo popriličan opći konsenzus. Izmjene moraju biti većinski prihvaćene i u javnosti”, zaključio je.

(klix.ba)

KRIMINALITET
Na području USK evidentirana su 2 /dva/ počinjena krivična djela.
– Bihać – 2 KD – “ Teška krađa” i “Oštećenje tuđe stvari”.

JAVNI RED I MIR
Na području USK evidentirana su 4 /četiri/ narušavanja javnog reda i mira.
– Bosanski Petrovac – 1 JRiM –“Nesavjesno držanje opasnih životinja na način kojim se može ugroziti život i zdravlje građana”,
– Cazin – 1 JRiM – “Vika, galama, drsko ponašanje, nepristojno ponašanje, upućivanje prijetnji da će napasti na život i tijelo drugog lica”,
– Velika Kladuša – 1 JRiM – “Ko neovlašteno ili neopravdano se zadržava u napuštenom privatnom objektu”,
– Ključ – 1 JRiM – “Naročito drsko ponašanje”.

BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA
Na području USK evidentirane su 4 /četiri/ saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom.
– Bihać – 3 saob. nezgode (materijalna šteta),
– Velika Kladuša – 1 saob. nezgoda (materijalna šteta).

U Bihaću je danas održana sjednica Kantonalnog štaba civilne zaštite Unsko-sanskog kantona na kojoj je razmatran Godišnji plan korištenja sredstava posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

Kantonalni štab CZ USK dao je pozitivno mišljenje na godišnji plan Kantonalne uprave civilne zaštite.

Na incijativu Ministrstva privrede, uz zajedničku saradnju Privredna komora Unsko-sanskog kantona i JP ŠPD USK, danas je u Bihaću održana konferencija na temu “Drvna industrija USK-stanje i perspektive”.

Na konferenciji je prezentirano stanje u ovoj oblasti sa posebnim akcentom na preradu trupaca i potencijale šumske biomase za energiju iz državnih šuma na području Unsko-sanakog kantona.

Prezentaciji su prisustvovali i privredni subjekti koji obavljaju djelatnost prerade drveta.

Pored navedeno, na konferenciji se razgovaralo i oko načina podrške subjektima male privrede koji obavljaju djelatnost u ovoj oblasti.

Konferenciju je otvorila ministrica Ministratva privrede Samra Mehić.

Mještani bihaćkog naselja Pokoj, na lijevoj obali Une, žive na jednoj vrsti riječnog poluotoka. Svakodnevno, do grada moraju ići makadmskim i nesigurnim putem 20 kilometara. Druga im je opcija preko rijeke – nesigurna, ali brža. Voze lađu, bez obzira na vremenske prilike – po kiši, snijegu ili kada je tempratura zraka 20 stepeni ispod nule.

„Noću kada vozim lađu, strah me je da ćemo upasti ili da će se prevrnuti. Ili kada je vjetar – jako je strašno, valovi su veliki“, priča Sabina Amidžić, mještanka Pokoja.

Svakodnevica je to mještana Pokoja koji žive s lijeve strane Une. Imaju put, koji je neuređen, nesiguran i koriste ga kada moraju, na vlastitu odgovornost.

„Put je katastrofalan, makadam“ kaže Amir Koričić, predsjednik MZ Pokoj. Dodaje kako ga ne održava Grad, nego mještani saniraju put koliko su u mogućnosti.

Sabina Amidžić prvi je put sama, ali uz prisustvo roditelja, vozila lađu sa osam godina. Nepisano je pravilo da ovdje djeca vozačku dozvolu za lađu dobiju sa 13 godina.

„Kasnije sam sa 13 godina počela sama voziti. Do škole ili trgovine – moramo koristiti lađu. Kada je zima, velike padavine, vodostaj velik – voziti lađu je jako zahtjevno, ali naviknete se“, nastavlja Sabina.

Godinama traže pomoć nadležnih, ali, kažu, pomaka nema.

„Imali smo skelu – takozvani kerep, gdje se moglo utovariti vozilo. Tada su se koristila zaprežna kola i onda se prevozilo sa jedne na drugu stranu. Sad je gore nego što je bilo prije 50 godina“ sjeća se Alija Amidžić, mještanin Pokoja.

Sve njhove probleme bi riješio makar pješački most za koji su sami osigurali idejni projekt i koštao bi 350.000 KM, ali ovog projekta nema na listi prioriteta Grada Bihaća.

Koričić ističe kako su našli donatore koji bi to finansirali, ali i naišli na na zid u Gradu.

U Gradskoj upravi priznaju da mosta nema ni u ovogodišnjem budžetu, ali da će tražiti rješenj . Za sada bi možda mogli uraditi projektnu dokumentaciju, a spremni su pregovarati o partnerstvu sa višim nivoima vlasti.

„To je prilično velika investicija za broj ljudi koji bi to koristio. Treba polako i oprezno pristupiti. Ukoliko se nađe interes da još neko uloži novaca, može se raditi – ako ništa, možemo uraditi projekt pa onda sa federalnim ili međunarodnim institucijama da se to radi“, objašnjava gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić (POMAK).

Osnovci iz ovog naselja nisu željeli dati izjavu niti su dali da ih snimimo kako se voze u lađi. Takav stav donekle je i opravdan jer u svijetu tinejdžera u 21. vijeku ova situacija nije baš hvale vrijedna.

federalna.ba